Korona virus ima ogroman utjecaj na cjelokupan život i svakodnevnicu svih stanovnika ove planete. Osim u drugim sferama, taj utjecaj na promjene u ponašanju ljudi, velikim dijelom se odnosi na korištenje interneta do te mjere da su brojne provajder kompanije morale putem servera iznalaziti rješenja za smanjenje preopterećenosti mreža. Naše navike su se promijenile unatoč činjenici da je većina stanovnika u izolaciji svojih domova, te su poslovanje preusmjerili isključivo putem interneta, učenici pohađaju nastavu putem interneta, a kada završimo svi svoje obaveze – pa opet smo na intenetu – uz TV i radio, trenutno jedinom izvoru informacija.
Kompanije poslovanje prebacuju na online kanale rapidnom brzinom. Taj proces će, posebno u Bosni i Hercegovini, zaživjeti umnogome tek nakon što izađemo iz izolacije. Jer, kompanije neće više ništa htjeti prepuštati slučaju, računajući na činjenicu da su SVI ONLINE. Kompanije koje nude prodajne usluge će prve pokrenuti web i online shopove, ukoliko to do sada nisu, targetiranje tržišta će prepustiti stručnjacima iz IT i digitalnih sektora, a dostavne firme imat će pune ruke posla.
Tradicionalni marketing je svoj životni vijek počeo privoditi kraju od momenta pojave društvenih mreža. No pandemija COVID-19 ga je dovela do samog kraja „egzistencije“. Zašto? Digitalni marketing je mnogo jeftinija, brža i efektivnija solucija za sve one kojima su marketing usluge potrebne. A kome danas nisu? Za mnogo manje novaca pokrene se webshop, još manje kroz sponzoriranje stranica na društvenim mrežama dolazi se do publike i kupaca, tačnije do ciljanog tržišta, sa kojima komuniciramo doslovno besplatno putem brojnih načina komunikacije koje nam npr. nude Facebook, Instagram, LinkedIn, Twitter itd.
Izolacija za vrijeme pandemije COVID-19 stavila je pred nas cijeli svijet „na dlan“, u nadi da, iako smo zatvoreni u svojim domovima, imamo mogućnost pratiti sve što nas zanima iz svih dijelova svijeta, naručiti što želimo i još važnije – naručiti SVE što želimo. Za takvo što nisu nam potrebne fizičke brošure, katalozi, a nekima nisu potrebne ni fizičke prodavnice, shopping centri, nije nam potrebno da na velikim plakatima i banerima vidimo iz automobila, javnog prevoza ili dok šetamo kako je negdje možda sniženje. Jer SVE TO imamo dostupno na mobitelima, laptopima, računarima, tabletima… Ovo će sasvim sigurno staviti pred ispit sve političke stranke i subjekte, te umnogome promijeniti način i njihovih kampanja za izbore.
Jako puno ljudi više voli čitati pravu knjigu, nego otići na Kindle ili bilo gdje na net, te čitati sa neta literaturu. No, jako puno nas, pogotovo milenijalaca, već smo navikli koristiti sve blagodati društvenih mreža i „saživjeli smo“ sa modernim načinom života. Mnogi od nas nikada i nisu imali priliku koristiti mobitele do polaska na fakultet, kucati na boljim računarima od Commodore64, ali smo možda bili „primorani“ pratiti svjetske trendove i ufurati se što prije u sve te silne platforme za druženja, podjelu statusa i slika itd.
Za desetak godina će oni mlađi od nas se smijati alatima tradicionalnog marketinga, a za nekih dalekih 50 i više godina, taj pojam će biti štivo za Povijest. Pandemija COVID-19 je samo rapidno ubrzala smrt tradicionalnog marketinga.